Otkriveni su duboko u pustinjskom kamenu…

Tajanstveni nepoznati oblik života u pustinjskim stijenama mogao bi otkriti tajne koje mijenjaju naše shvaćanje skrivenih ekosustava Zemlje.

Znanstvenici su u pustinjama Namibije i Arapskog poluotoka pronašli mikroskopske tunele urezane u drevne stijene – strukture za koje se vjeruje da ih je stvorio potpuno nepoznat oblik života. Otkriće bi moglo otkriti izumrli ili još uvijek neotkriveni organizam koji je imao dalekosežan utjecaj na Zemljin ugljični ciklus.

Te ‘cjevaste’ formacije, promjera manjeg od milimetra i duljine do 3 centimetra, otkrivene su u vapnencu i mramoru. Njihov raspored i oblik jasno isključuju mogućnost da su nastale geološkim putem. Umjesto toga, sve upućuje na biološko podrijetlo.

Tajanstvene strukture

Strukture je prvi primijetio profesor Cees Passchier sa Sveučilišta Johannes Gutenberg u Mainzu, još prije 15 godina, tijekom terenskog istraživanja u Namibiji. U to vrijeme činile su se neobičnima ali nisu izazvale veliku pozornost. Tek kasnije, kada je pronašao iste tragove u Saudijskoj Arabiji i Omanu, počeo je s ozbiljnom analizom koja je dovela do iznenađujućeg zaključka : te su tunele stvorili mikroorganizmi koji su živjeli unutar stijena.

“Bili smo iznenađeni jer ti tuneli očito nisu rezultat geološkog procesa”, rekao je Passchier.

U unutrašnjosti tunela pronađen je prah kalcijeva karbonata – sastojka od kojeg se sastoji mramor. To sugerira da su mikroorganizmi kopali po stijeni u potrazi za hranjivim tvarima, ostavljajući iza sebe ovaj prah.

Jesu li u pitanju endoliti

Takvi organizmi nazivaju se endoliti – mikrobi koji žive unutar stijena. Poznato je da preživljavaju u ekstremnim uvjetima, poput onih u Antarktici ili pustinjama Izraela i Kalifornije. No, nijedan dosad poznat endolit ne stvara ovakve strukture.

Tim nije uspio izolirati DNK ni proteine – tuneli su vjerojatno stari do dva milijuna godina, što znači da genetski materijal više nije očuvan.

“Još uvijek ne znamo je li ovaj oblik života izumro ili još uvijek postoji negdje”, dodao je Passchier. “Ono što nas najviše uzbuđuje jest da ne znamo o kojem se mikroorganizmu radi. Je li to poznat oblik života ili nešto potpuno novo?”

Otkriće bi moglo imati veliki značaj za razumijevanje Zemljinog ugljičnog ciklusa. Ako su ti organizmi razgrađivali karbonatne stijene, mogli su igrati skrivenu ulogu u skladištenju i ispuštanju ugljika kroz geološka razdoblja.

“Ovaj oblik života, za koji ne znamo postoji li još uvijek, mogao bi biti važan za globalni ugljični ciklus”, upozorio je Passchier. “Zato je važno da znanstvena zajednica obrati pozornost na ovo.”

Osim Zemlje, postoji i svemirska dimenzija priče. Ako je život ovdje mogao preživjeti unutar stijena, možda isti princip vrijedi i na Marsu ili ledenim mjesecima poput Europe. Biološki mehanizmi otporni na površinske uvjete mogli bi biti ključ za pronalazak života izvan Zemlje.

Studija je objavljena u časopisu Geomicrobiology Journal a istraživači sada pozivaju na šira istraživanja stijena diljem svijeta. Možda smo upravo otkrili tragove života koji je oblikovao naš planet i možda još uvijek negdje postoji.

Kosmos