Jedna od najvećih civilizacija u našoj povijesti pripadala je drevnim Egipćanima…

Cvjetala je u plodnim dolinama najduže rijeke na svijetu – Nila, gdje se veličanstvena civilizacija uzdigla iz okolnog pijeska i trajala otprilike 3000 godina. Uzdižući se iznad prirode, ovi genijalni ljudi postali su jedinstvena kultura svijeta.

Drevni Egipćani oživjeli su razne bogove i božice i oblikovali živopisnu i prirodnu mitologiju prema kojoj su upravljali svojim životima. Kako je vrijeme prolazilo i njihov napredak rastao, Egipćani su bili pioniri u nekim od prvih svjetskih tehnologija – matematici, izradi papirusa, sustavima pisanja, medicini i izgradnji piramida. Dali su nam neka od najboljih dostignuća čovječanstva – koja su ostala zapanjujuća i čudesna do danas.

Od umjetnosti i zabave, preko religije i zakona, sve do rata i znanosti – zaronit ćemo dublje u najnevjerojatnija postignuća jedne od najčudesnijih drevnih civilizacija na svijetu. Naravno, teško je staviti 3 tisućljeća u jedan članak, ali trebalo bi biti dovoljno da shvatite da o starom Egiptu postoji mnogo zaista zanimljivih činjenica.

Panteon

Jedna od najnevjerovatnijih značajki drevne egipatske civilizacije je njihov panteon, a posebice golema količina različitih božanstava i bića – danas ih po imenima poznajemo više od 1500.

Egipatska božanstva bila su usko povezana sa svakodnevnim životom ljudi, a često su bila personifikacija svakodnevnih predmeta, pojava i prirodnih fenomena. Štoviše, oni su najvećim dijelom bili personifikacija životinja koje su dominirale dolinama Nila. A sporedna božanstva obično su bila povezana s naizgled trivijalnim, svakodnevnim stvarima.

Mumificiranje

Još jedna jedinstvena i zanimljiva činjenica o starim Egipćanima je ovaj zadivljujući dio njihovog pogrebnog obreda, mumificiranje. Gotovo svi njihovi pogrebni običaji i obredi bili su povezani s vjerovanjem u besmrtnost. U najranijim danima, mumificiranje je bilo prirodno – tijela su bila isušena u surovom pustinjskom okruženju.

Ali kako je vrijeme prolazilo, proces mumificiranja postao je sve rjeđi i donekle umjetan. Očuvanje tijela često je bilo rezervirano za najbogatije pojedince, a uključivalo je vađenje organa, prekrivanje natronom i umotavanje u platno. Proces je trajao 70 dana u najnaprednijem stanju.

Razdoblje

Sama starost staroegipatske civilizacije i vremenski tok u kojem se ona protezala činjenica je vrijedna spomena i strahopoštovanja. S ranim dinastičkim razdobljem koje se općenito pojavilo oko 3000. pr. Kr., a dinastička razdoblja u cjelini završavaju s Kleopatrom 30. pr. Kr., starost ove civilizacije približila se broju 3 tisućljeća. I to je samo po sebi nevjerojatno. Pokazuje nam snagu i važnost Egipta, te kako je uspio ustrajati, tako dugo, kroz superiornost i napredne tehnologije.

Piramide

Svi znaju za piramide – besmrtnu baštinu starog Egipta. Ove goleme građevine od naslaganog kamena služile su kao kraljevske grobnice i odisale su velikim osjećajem moći i kraljevstva. Čak i danas, piramide nastavljaju zbunjivati ​​sve posjetitelje. Oni savršeno prikazuju bogatstvo i čistu moć drevnih Egipćana i njihove industrije, kao i jasan naglasak na njihovu vjerovanju u zagrobni život.

Jeste li znali da je oko 10 000 radnika trebalo i gotovo 30 godina da sagrade jednu piramidu?

Medicina

Neki od najranijih medicinskih napredaka došli su iz starog Egipta. Sačuvani hijeroglifski zapisi detaljno opisuju neke od tehnika i metoda korištenih u liječenju rana i bolesti. Nadalje, neke od najranijih medicinskih specijalizacija pojavile su se u Egiptu, s određenim liječnicima koji su se usredotočili samo na određene vrste bolesti.

Amputacija je bila uobičajena, kao i šivanje rana i prevencija infekcija. Također, neki od najstarijih umjetnih udova pojavili su se u Egiptu, gdje su drvene rezbarije zamijenile amputirane udove. Iako primitivna prema modernim standardima, medicina u Egiptu bila je vrlo razvijena za svoje vrijeme i pokrivala je široko područje stručnosti.

Matematika

Još u preddinastičkom razdoblju u Egiptu su se pojavili rani matematički proračuni – s potpuno funkcionalnim numeričkim sustavom. Egipćanima su bile dobro poznate četiri osnovne matematičke operacije – zbrajanje, množenje, dijeljenje i oduzimanje. Uz osnovna znanja iz algebre i geometrije, računanje razlomaka, volumena i površina.

Također su poznavali Pitagorin teorem – na svoj način – i njihove su zgrade obično prikazivale zlatni rez. Danas postoji nekoliko sačuvanih matematičkih zapisa na papirusu, uključujući poznati ‘Rhindov matematički papirus’ i astronomsku kartu Senemutove grobnice.

Pismo

Egipćani su bili poznati po svom sustavu pisma – hijeroglifima. Hijeroglifsko pismo seže čak 3000 godina prije Krista, a sastojalo se od nekoliko stotina simbola.

Jeste li znali da hijeroglifi nisu bili jedini oblik pisma u starom Egiptu?

Obično su se koristili samo formalno – kao natpisi na grobovima i spomenicima.

No zapravo, postojalo je jednostavnije pismo, zvano hijeratsko, kurzivna verzija, koju su pisari, svećenici i službenici koristili u svakodnevnim situacijama. Bilo je puno jednostavnije i brže pisati od hijeroglifa. Bilo je dominantno do otprilike 1000. pr. Kr., kada ga je preuzelo demotsko pismo, možda još jednostavnije pismo.

Vječni mir

Činjenica da su Egipćani sklopili najraniji mirovni ugovor u povijesti također je vrlo važna i mora biti na našem popisu. Ovaj ugovor datira oko 1259. godine prije Krista, a sklopljen je između Egipćana i Hetita, nakon gotovo dva stoljeća sukoba i neprijateljstva. U to su vrijeme obje strane imale dovoljno razloga za prekid sukoba i traženje mira, budući da su Egipćani bili pod prijetnjom zloglasnih ‘Naroda s mora‘, a Hetiti od napadajućeg Asirskog Carstva. Obje verzije teksta ugovora preživjele su do danas, u potpunosti prevedene. Ovaj mirovni ugovor poznat je kao Vječni mir.

Keramika

Jeste li znali da su Egipćani razvili jedinstveni stil keramike koji je bio poznat kao fajansa? To je bila sinterirana kvarcna keramika koja je pokazivala ostakljenje, što znači da je imala jarko sjaj nekoliko boja, uglavnom plave i zelene. Ovo je donekle slično glazuri, a koristilo se u svim oblicima keramičkog posuđa, od ukrasa do nakita i spomenika. Također se naširoko izvozio u cijelom antičkom svijetu i gradio lokalno diljem Egipta. Često se opisuje kao prva keramika visoke tehnologije, a danas preživljava u brojnim arheološkim nalazima.

Brodogradnja

Čak i do 3000 godina prije Krista, stari Egipćani su u potpunosti ovladali svojim tehnikama brodogradnje. Koristili su ih i za plovidbu uz i niz Nil – što je bio neizmjeran dio njihove ekonomije, ali i za pomorsku trgovinu sa susjednim narodima. U svom najranijem obliku to su bili brodovi od dasaka, ali su se postojano razvijali u jedinstvene teglenice i transportna plovila.

Egipćani su ovladali upotrebom drvenih klinova za spajanje i upotrebom smole za brtvljenje. Najpoznatiji potpuno netaknuti preživjeli staroegipatski brod je ‘Khufuov brod‘, pronađen zapečaćen u piramidi u Gizi. Dug je gotovo 44 metra.

Vojska

Postoji razlog zašto su Egipćani uspjeli dominirati drevnim Bliskim istokom i stvoriti golemo kraljevstvo na tako dugo vremena. A razlog je bila njihova vješta vojska. Uglavnom su vojnici bili obučeni civili iz puka, no s vremenom su redove popunili i brojni plaćenici koji bi došli iz Nubije, Libije, Kuša i drugih mjesta.

Egipatska vojska se oslanjala na korištenje luka i strijele, ali i na korištenje štitova, kopalja i jedinstvenih mačeva. Također su bili poznati po korištenju ratnih kola, koja bi preuzeli od svojih neprijatelja Hiksa.

Prehrana

Možda ćete se iznenaditi kada saznate jednu jedinstvenu činjenicu o egipatskoj prehrani – bila je jednostavna. Najčešće se sastojala od kruha i piva, ali i velike količine povrća – uglavnom luka i češnjaka, za koje su Egipćani vjerovali da je vrlo korisno za zdravlje. Uobičajene su bile i datulje, smokve, rogači i drugo voće.

Za obične ljude meso je bilo rezervirano uglavnom za fešte, dok su ga viši slojevi češće jeli. Riba i perad bile su uobičajena hrana, posebno s obzirom na blizinu Nila. Zanimljivo je da je egipatsko pivo bilo najčešći, osnovni dio njihove prehrane – konzumirano svakodnevno i često. Ali nemojte se zavarati, daleko je to bilo od današnjeg piva. Bilo je bogato i hranjivo, prilično slično kaši.

Zabava

Suprotno uvriježenom mišljenju, stari Egipćani su se zaista znali zabaviti. Jako su uživali u glazbi i savladali korištenje činela, tambura i bubnjeva, dok su druge instrumente uvozili izdaleka, poput lutnje i lire. Imali su i svoj kultni instrument sistrum, koji je bio kao nijedan drugi i vrlo je podsjećao na zvečku.

Osim glazbe, Egipćani su uživali u društvenim igrama. Danas su poznate mnoge različite vrste, kao što su senet i mehen, koje su društvene igre u kojima su se pomicali pijuni. Još jedna vrlo jedinstvena društvena igra bila je “Hounds and Jackals”, koja se iz Egipta proširila na mnoga daleka mjesta.

Jeste li znali da je senet jedna od najstarijih poznatih društvenih igara?

Književnost

Iako su rani egipatski spisi bili natpisi iz grobnica i spomenika, koji su se bavili religijskim aspektima i zagrobnim životom, kasnije su postali složeniji, pa se polako počela razvijati egipatska književnost. Neka vrsta autobiografskog zapisa postala je popularna, a urezana je na zidove grobnica. Razvijen je još jedan jedinstveni žanr antičke književnosti, poznat kao Sebayt (učenja, upute), koji je dokumentirao etička učenja za pravi način življenja.

Jedan od najboljih primjera staroegipatske književnosti poznat je kao “Priča o Sinuheu”, napisana oko 1800. pr. Njegov autor je nepoznat, ali ga mnogi proglašavaju “egipatskim Shakespeareom”. Djelo je napisano u obliku stiha, a može se i izvoditi. Sačuvan je u brojnim fragmentima, što nam govori da je bio iznimno popularan u svoje vrijeme.

Zakon

Jedna važna činjenica o starim Egipćanima je da su imali dobro razvijen pravni sustav. Na čelu je obično bio vladar – faraon – koji je donosio nove zakone, osiguravao red i dijelio pravdu. U svim sudskim predmetima koji su se bavili manjim sporovima i prijestupima predsjedavalo je posebno vijeće starješina – poznato kao kenbet. A kad su slučajevi bili ozbiljni, predsjedavao je veliki kenbet na čijem je čelu bio faraon.

Ključni dio ovog sustava bili su pisari. Vodili su sve evidencije, određivali poreze i bavili se administracijom. Oko dolaska Novog kraljevstva, proročišta su počela igrati glavnu ulogu u pravnom sustavu. U to vrijeme, od bogova se tražila pravda, gdje je lik boga morao dati odgovor – da ili ne – kroz različite orkestrirane načine.

I time završava naš kratki popis od 15 zanimljivih činjenica o drevnom Egiptu. Nema sumnje da je ova veličanstvena civilizacija doista ostavila goleme tragove u našem svijetu. Priče o ovom povijesnom razdoblju mogu nas zaokupljati danima, a sama količina arheoloških čuda nastavit će nas intrigirati generacijama koje dolaze. Jer često nismo svjesni koliko su ti drevni ljudi uistinu bili napredni i čudesni – sva ona tisućljeća prije nas.

Zona zanimljivosti