Rastuća prijetnja u Sibiru…

Jedinstvena pojava u srcu Sibira sve više privlači pažnju znanstvenika i javnosti. Batagajski krater, poznat i kao “vrata pakla,” brzo se širi, postajući simbol ozbiljnog globalnog problema.

Duboko u Sibiru, regiji poznatoj po surovim klimatskim uvjetima, nalazi se fenomen koji izaziva ozbiljnu zabrinutost znanstvenika diljem svijeta. Batagajski krater, naizgled obična rupa u tlu u stvarnosti je jedan od najvećih geoloških fenomena svojega tipa, poznat kao odron uzrokovan otapanjem permafrosta. Ovaj megakrat nastaje kada se permafrost – trajno smrznuti sloj tla, počinje otapati zbog ubrzanog zagrijavanja Arktika, što dovodi do urušavanja tla i stvaranja masivnih klizišta. Krater, smješten u blizini malog sibirskog grada Batagaj, rapidno se širi. Prema podacima Američkog geološkog zavoda, njegova veličina se utrostručila između 1991. i 2018. godine, postajući tako jedan od najvidljivijih znakova promjene klime u regiji.

Permafrost – tihi okidač klimatske krize

Permafrost, sloj tla koji je stoljećima bio smrznut, sada se ubrzano topi. Ovaj proces ima dalekosežne posljedice za cijeli planet. Kada se permafrost otapa, oslobađaju se velike količine ugljikovog dioksida i metana – plinova s izrazito snažnim efektom staklenika. Ovi plinovi dodatno pojačavaju globalno zagrijavanje, stvarajući začarani krug koji prijeti ubrzanim otapanjem preostalog permafrosta. Znanstvenici upozoravaju da bi otapanje permafrosta do 2100. godine moglo emitirati jednaku količinu stakleničkih plinova kao i velike industrijske nacije, ako se emisije stakleničkih plinova ne smanje drastično u nadolazećim godinama.

Batagajski krater – prozor u budućnost klimatskih promjena

Batagajski krater nije samo znanstvena kurioznost. On je ključan za razumijevanje dinamike otapanja permafrosta i predviđanje budućih klimatskih promjena. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Geomorphology, znanstvenici su pomoću satelitskih snimaka i podataka prikupljenih dronovima stvorili 3D modele kratera, što im je omogućilo da precizno prate njegovo širenje tijekom vremena. Rezultati istraživanja su alarmantni – krater godišnje oslobađa između 4.000 i 5.000 tona ugljika, što je ekvivalent godišnjim emisijama energije između 1.700 i 2.100 američkih kućanstava. Svake godine, volumen Batagajskog kratera povećava se za milijun kubičnih metara, što odgovara količini  leda i permafrosta ekvivalentnoj masi 14 Keopsovih piramida.

Ovi podaci pomažu znanstvenicima da bolje razumiju kako će se permafrost ponašati u budućnosti i kako će klimatske promjene utjecati na Arktik. Roger Michaelides, geofizičar sa Sveučilišta Washington u St. Louisu, ističe da iako je Batagajski krater jedinstven zbog svoje veličine, procesi koji ga oblikuju mogu se primijeniti na slične pojave diljem Arktika.

“Batagajski krater je upozorenje,” kaže Michaelides. “On nas podsjeća na to koliko brzo i drastično klimatske promjene mogu utjecati na naš planet ako ne poduzmemo odlučne mjere.”

Batagajski krater nije samo rupa u sibirskom tlu; on je simbol ubrzanih klimatskih promjena koje već sada oblikuju naš svijet. Dok se znanstvenici utrkuju s vremenom kako bi razumjeli i predvidjeli buduće promjene, jasno je da ovaj fenomen nosi važne lekcije o tome što nas čeka ako ne djelujemo brzo i odlučno u borbi protiv globalnog zagrijavanja.

Kosmos