Sve je započelo kada se tajanstveni oblak nadvio nad kontinentom, zaklonio sunce plavom izmaglicom i bacio Europu,..

Bliski istok i dijelove Azije u mrak 24 sata na dan, tijekom 18 mjeseci. Pad temperature doveo je do najhladnijeg desetljeća u posljednjih 2000 godina, usjevi su propali od Irske do Kine, a glad je harala. Oni koji su izdržali duge, hladne noći suočili su se s još težim vremenima u godinama koje su uslijedile. Godine 541. bubonska kuga, poznatija kao Justinijanova kuga, prostrujala je Sredozemnim morem i ubila do 100 milijuna ljudi.

Taj niz događaja bio je, znanstveno rečeno, totalna propast. Michael McCormick, srednjovjekovni povjesničar i arheolog rekao je da je godina 536. bila

“Početak jednog od najgorih razdoblja za život, ako ne i najgora godina”.

Ovu promjenu zabilježio je i bizantski povjesničar Prokopije.

„Jer sunce je davalo svoju svjetlost bez sjaja, više kao mjesec, tijekom cijele ove godine.”

PREPORUČUJEMO

Dok je Sirijski pisar tu promjenu opisao kao “Tamno sunce i mjesec, te nemirno more”, galski irski zapisi opisuju “neuspjeh kruha” 536. godine.

Čini se da je i veći dio ostatka svijeta bio pod utjecajem oblaka, barem na sjevernoj hemisferi. Studije o godovima drveća između 536. i 551. godine pokazuju manji rast stabala u Kini, Europi i Sjevernoj Americi. Manje sunčevog zračenja koje je dopiralo do Zemlje rezultiralo je nižim temperaturama i nenormalnim vremenskim obrascima. Rezultati za ljude uključivali su nižu proizvodnju hrane, glad, kao i povećane društvene i političke poremećaje.

Dugi niz godina povjesničari i znanstvenici su se pitali što je moglo uzrokovati da Prokopije i drugi zabilježe značajne razlike u vremenu. Moderna istraživanja dala su neke zanimljive teorije.

Zabilježeni su specifični događaji koji su vjerojatno bili povezani sa zlokobnim oblakom. Smrtonosna pandemija zahvatila je Bizantsko Carstvo 541.-542., koja je postala poznata kao Justinijanova kuga. Procjene su da je do trećine stanovništva umrlo tijekom izbijanja. Prokopije je neke od užasnih simptoma opisao kao groznicu i otekline po cijelom tijelu.

Godine 536. u Kini je vladala glad i suša s mnogo smrtnih slučajeva, kao i izvješća o “žutoj prašini koja je padala poput snijega”. U isto vrijeme, Koreja se suočila s velikim olujama i poplavama. Neuobičajeno jake snježne padavine zabilježene su u Mezopotamiji.

Čini se da je Skandinavija bila posebno teško pogođena. Arheološki dokazi pokazuju da je gotovo 75 posto sela u dijelovima Švedske bilo napušteno tih godina. Jedna teorija je da je ovo raseljavanje ljudi bilo katalizator za kasnije napade Vikinga koji su tražili plodniju zemlju u drugim dijelovima Europe i šire. Jedna nordijska pjesma tog vremena glasi: „Sunce postaje crno, zemlja tone u moru.”

Loše vrijeme moglo je utjecati na druge povijesne trendove. Među njima je i migracija mongolskih plemena prema zapadu, pad perzijskog Sasanidskog carstva, te uspon i brza ekspanzija islama.

Neki povjesničari ove specifične promjene u vremenskim obrascima označavaju kao doprinose povijesnom prijelazu iz antike u početak ere mračnog i srednjeg vijeka. To svakako naglašava utjecaj brzih klimatskih promjena na ljudsku populaciju.

Što je moglo uzrokovati tako iznenadnu i drama

tičnu promjenu vremena? Stručnjaci su podijeljeni i možda nikada nećemo znati cijeli odgovor. Jedna teorija je da se klima diljem svijeta promijenila na temelju jedne velike vulkanske erupcije, vjerojatno iz Srednje Amerike. To je moglo rezultirati slojem pepela i prašine koji je prekrivao nebo većeg dijela planeta.

Druga je sugestija da su se dogodile dvije velike eksplozije vulkana u razmaku od nekoliko godina, točnije 536. i 540., uzrokujući mrak i hladnoću širom svijeta. Oblaci dima i krhotina iz velikih vulkanskih požara mogli su se brzo širiti.

Dokazi o vulkanskim erupcijama potkrijepljeni su materijalom pronađenim i na sjevernom i južnom polu. I na Antarktiku i na Grenlandu otkrivene su naslage sulfata koje datiraju još od sredine 6. stoljeća.

Treća teorija razmatra udar kometa ili meteorita koji se srušio na Zemlju Ili mogućnost preleta koji je zemlji bio vrlo blizu te je mogao ostaviti guste čestice prašine u atmosferi. Stručnjaci općenito smatraju da je ovo objašnjenje manje uvjerljivo od objašnjenja vulkanskih erupcija.

Srećom, europski niz strašnih, užasnih, loših, vrlo loših dana na kraju je prošao. Do 640. godine, uzorci alpske ledene jezgre pokazali su znakove nove vrste onečišćenja iz zraka: olovo. Obnovljena potražnja za srebrom predstavljala je oporavak gospodarstva u tami izgladnjele Europe pogođene bolestima i pojavu nove trgovačke klase spremne za trgovinu plemenitim metalima.

Zona zanimljivosti