Drevni hram Kailasa…

Gledamo drevna zdanja širom svijeta, poput piramida u Egiptu, Borobudura u Indoneziji i piramide Sunca u dolini Meksika, i pitamo se kako? Kako je čovječanstvo, tako daleko u prošlost, moglo izgraditi tako ogromne građevine? I sve to bez napredne tehnologije u kojoj danas uživamo.

Nadalje, kada se pogleda Stonehenge ili slični prapovijesni spomenici, odmah se zapitamo: Što je tada ljude nagnalo da podignu takvo što? Kako nisu u stanju dati konkretna objašnjenja, ljudi uvijek pretpostavljaju istu staru priču, dajući priznanje nekoj naprednijoj, često stranoj, civilizaciji.

Posljednjih nekoliko generacija postigle su mnogo više od bilo koje druge prije ali svejedno, čini se kao da smo odlučni diskreditirati sve što je bilo tko prije nas ikada postigao ako mi sami to ne možemo ponoviti. Ali istina je da su civilizacije u davna vremena bile naprednije nego što im obično pripisujemo. Na primjer, drevni Indijanci Hindu bili su majstori matematike i arhitekture a njihova trigonometrija i algebra su izumljeni i razvijeni neovisno o zapadnom svijetu.

Otprilike 30 milijuna tekstova na sanskrtu još uvijek čekaju da ih stručnjaci prevedu. To su svi spisi drugih civilizacija zajedno, i ako nekako uspijemo protumačiti samo mali dio njih, mogli bismo jednostavno pronaći odgovore na ono što i zašto nas muči. Kao, na primjer, kako je jedan hram isklesan iz stjene, kamen po kamen, tona po tona dok se 200.000 tona nije izvuklo u ne više od dva desetljeća kako bi se dobila slika onoga što je danas drevni hram Kailasa u Maharashtri, Indija.

Što se tiče zašto, pa, vjeruje se da je izgrađen kao počast božanstvu Šivi, da simbolizira njegov dom na planini Kailash na Himalaji. Legenda kaže da je kralj patio od strašne bolesti. Njegova supruga, odlučila se molit Bogu Šivu, kako bi izliječio njezina supruga. Kraljica je obećala da će izgraditi i dovršiti hram za najviše tjedan dana ako joj se usliši želja. I dok su mnogi to smatrali nemogućim zadatkom, prema narodu Marathi i ovoj njihovoj legendi, arhitekt po imenu Kokasa imao je na umu savršeno rješenje i sagradio je hram u roku od tjedan dana kako je i obećao, isklesavši planinu s njezinog vrha prema dnu. Zahvaljujući njemu i njegovoj inventivnosti kralj je spašen. Barem tako kaže legenda.

Iako to možda nije sasvim točno, s obzirom da mnogi povjesničari i arheolozi vjeruju da je izgrađen negdje između 757. i 783. godine naše ere, još uvijek ostaje činjenica da je Kailas isklesan vertikalno, odnosno od vrha prema dnu.

U razdoblju od dva desetljeća, koristeći praksu koja se naziva “izrezani monolit” umjesto mnogo uobičajenije i korištene metode “urezanog monolita”, Hindusi iz carstva Rashtrakuta iskopali su ukupno 200.000 tona stijene , iako drugi sugeriraju da je zapravo bilo 400.000 tona, iz vulkanske stijene u brdima Charanandri u Ellori.

To znači da bi ljudi, ako bi radili 12 sati dnevno, svaki dan, recimo 20 godina, morali iskopati ne manje od 20.000 tona godišnje, 1.666 tona mjesečno, 55 tona dnevno ili 4 – 5 tona kamena svaki sat kako bi hram Kailasa mogao izgledati kao mjesto prikladno za Boga.

Osim predanosti i ogromnog zajedničkog truda potrebnog za njegovu izgradnju, složen dizajn i estetski način na koji je izgrađen čini ovaj hram uistinu jedinstvenim i ističe se među ostale 33 građevine od kojih 17 pripada hinduističkoj religiji, 12 budističkoj i 5 džainizmu koji čine kompleks hramova Ellora.

Dok se na vrhu nalaze izrezbareni kipovi slonova s prekrasnim Shikhara tik uz njih, unutrašnjost je ispunjena bezbrojnim statuama i reljefima kao i zamršenim rezbarijama ugraviranim gotovo u svakom kutu. Stup visok 30 metara i slonovi u Arkadama uklesani na samom dnu hrama, dajući dojam kao da na leđima nose planinu Kailash, čine ovo mjesto uistinu prekrasnim.

Kompleks Ellora sastoji se od 34 hrama, koje su sve izgradile različite civilizacije u različito vrijeme. Zanimljivo je da su svi numerirani, ali ne kronološki.

Mnogi arheolozi su se složili da je hram Kailasa najstarija izgrađena građevina u kompleksu, dok neki čak sugeriraju da bi mogla biti mnogo starija od službenog datuma.

Zona zanimljivosti