Matematika…

Brojeve možemo vidjeti u svemu što nas okružuje – u prirodi, svemiru, ljudskom biću i njegovim radovima. Svaki oblik i proces definiran je i opisan brojevima. Proporcije i progresije koje se manifestiraju u prirodi kroz prekrasne oblike i procese ne postoje tek slučajno. One su u skladu s matematičkim zakonitostima ljepote i sklada.

Prikazi zlatnog reza u spiralnim strukturama

Sva značajna drevna djela čovječanstva poput Velike piramide u Gizi, Stonehengea, mnogih hramova, kao i mnogobrojna remek-djela s područja računalne grafike, glazbe, arhitekture i književnosti sadrže u sebi tajnu brojeva.

Postoje različita gledišta o brojevima. Suvremena znanost se pita je li matematika izum, proizvod ljudskog uma, ili je ona otkriće, nešto što postoji neovisno o nama?

Albert Einstein također je razmišljao: “Kako je moguće da matematika, proizvod ljudske misli neovisan od iskustva, tako savršeno pristaje objektima fizičke stvarnosti?”

Tradicija nam kroz mitove govori da su bogovi čovječanstvu dali brojeve. Egipatska mitologija, na primjer, kaže da je brojeve izumio Thoth (Hermes), bog znanosti, umjetnosti i mudrosti.

U Grčkoj je bog Hermes izumio mjere, brojeve i alfabet, i uputio ljude u ta znanja. U starom Rimu to je bio Merkur.

Danas je najrasprostranjenija primijenjena matematika. Isto se događa i s brojem – uzima se u obzir samo njegovo kvantitativno vrednovanje.

U jednoj modernoj, široko rasprostranjenoj interpretaciji, broj je apstrakcija koja se koristi za kvantitativnu karakterizaciju objekata.

Međutim, matematičari i filozofi drevnog svijeta vidjeli su brojeve i na posve drugačiji način.

Shvaćajući broj kao nešto puno šire, sposobnost brojčanog vrednovanja bila je samo jedna od njegovih funkcija.

Njegovo svojstvo numeriranja stvari predstavlja samo njegov vanjski aspekt.

No, postoji i drugi, unutarnji, odnosno funkcionalni aspekt, to jest njegova sposobnost sintetiziranja i povezivanja i taj se aspekt shvaća kao ideja, zakon i modus.

Sama matematika kao znanost o brojevima bila je shvaćena kao nešto puno više od pukog mjerenja stvari i manipuliranja količinama.

Matematika je nazvana kraljicom svih znanosti i jezikom kojim govore sve znanosti.

Matematika opisuje principe fizike, objašnjava eksperimentalne rezultate i čak predviđa nove fenomene, temelj je za mnoštvo stvari koje danas uzimamo zdravo za gotovo.

Pa ipak, najdublje tajne često se kriju u stvarima koje smatramo očiglednim.

Nadiia Komarova