Svemir se širi…

Većina znanstvenika slaže se da je svemir započeo Velikim praskom. No, kako znamo da se nešto dogodilo prije toliko vremena?

Foto: NASA Kad bacimo pogled na noćno nebo, zvijezde koje vidimo nalaze se unutar naše galaksije. No, također postoje i neke maglovite mrlje za koje nam treba teleskop kako bismo ih jasno vidjeli. To su druge galaksije poput naše – no, one su mnogo, mnogo dalje od zvijezda koje vidimo. Ako bolje pogledamo te galaksije, očekivali bismo da se neke kreću prema nama, a neke od nas. Zapravo, gotovo se sve galaksije kreću od nas, neke velikom brzinom. Znamo da se galaksije udaljavaju zbog efekta nazvanog „crveni pomak” – slično poput zvuka auta koji nam se približava i zvuka auta koji se udaljava. Kad se auto približava, zvučni valovi su bliže, a kad se udaljava zvučni valovi su rastegnutiji.

Isto je i s galaksijama, galaksije koje se približavaju emitiraju plavu svjetlost baš zbog nakupljenih zvučnih valova, no galaksije koje se udaljavaju emitiraju crvenu svjetlost zbog rastegnutih zvučnih valova. Ako se većina galaksija udaljava od nas, znači da se svemir širi (što ne znači da je Zemlja centar svijeta, svaki djelić svemira se udaljava jedan od drugog, bez obzira s kojeg gledišta promatrali svemir). Ako se svemir širi, to nam sugerira da je nekad bio manji i gušći. A ako se vratimo dovoljno daleko unazad kroz vrijeme, postojao je trenutak u prošlosti kad je sva materija u svemiru bila skupljena u jednoj točki te eksplodirala na sve strane.

Taj trenutak eksplozije zovemo Velikim praskom (eng. Big Bang).

Također možemo izračunati i kad se dogodio, s obzirom na trenutnu veličinu svemira i brzinu kojom se kreće – prije otprilike 14 milijardi godina. Sjaj nakon Velikog praska Taj sjaj ne možemo vidjeti golim okom, no naši teleskopi mogu. Naše oči mogu vidjeti samo djelić svjetla u svemiru. Osim vidljivog svjetla, postoje i neki drugi oblici svjetla poput infracrvenog svjetla, infracrvenog svjetla, ultraljubičastog svjetla, radiovalova i mikrovalova. Ti oblici imaju kraće ili duže valne duljine od vidljive svjetlosti. Nakon Velikog praska, cijeli svemir preplavljen je nevjerojatno žarkim svjetlom. Širenjem svemira, ta svjetlost se rastezala te ju danas znamo kao mikrovalovi. Mikrovalni teleskop može zapaziti drevno svjetlo samog početka svemira. Zapravo, pogled kroz mikrovalni teleskop daje nam nevjerojatnu sliku neba ispunjenog sjajem, danju i noću. Za razliku od svijetla zvijezda, sve je isto gdje god pogledate, gdje god da jeste. Taj sjaj nazvan je kozmička mikrovalna pozadina.

Kozmička mikrovalna pozadina

Pogled u svemir je isto što i pogled u prošlost. To je zbog toga što svjetlu s udaljenog objekta treba duže da nas dostigne od svjetla bližih objekata.

Ako je objekt udaljen milijun svjetlosnih godina, taj objekt vidimo kako je izgledao prije milijun godina. Moderni teleskopi su toliko moćni da mogu pružiti pogled na objekte udaljene milijardama svjetlosnih godina, blizu vremena Velikog praska. Ako se Veliki prasak dogodio, očekujemo da ćemo na toliko udaljenom prostoru vidjeti oblake plina koji se još nisu pretvorili u zvijezde i galaksije. Ti bi oblaci plina također bili vrlo drugačijeg sastava nego moderan svemir. To je zbog toga što je većina kemijskih elemenata modernog svemira nastala unutar zvijezda. Najraniji oblaci plina trebali bi sadržavati samo najjednostavnije elemente. Trebali bi biti sastavljeni od najosnovnijih elemenata, vodika i helija. Oblaci plina pronađeni su u drevnom svemiru. Neki od njih su stari otprilike 12 milijardi godina. Čak i na toj nevjerojatnoj udaljenosti možemo vidjeti od čega su sastavljeni zahvaljujući spektoskopiji kojom analiziramo svjetlost koja prolazi kroz njih. Što je bilo prije Velikog praska? Ako se dogodio Veliki prasak, što ga je uzrokovalo? Što je postojalo prije? Ovo je jedno od najvećih pitanja u znanosti današnjice. Neki znanstvenici smatraju da se svemir ne širi samo jedanput, sada, već da se širio i skupljao mnogo puta. Za druge ovo pitanje i ne treba odgovor. Stephen Hawking je sugerirao da je ideja vremena prije Velikog praska jednaka ideji Sjevernog pola bez Sjevernog pola. Vrijeme počinje Velikim praskom i to je to.

Geek.hr