Gdje su vanzemaljci ako uopšte postoje?

Sve je počelo u maju 1950. godine, dok je tada već dobro poznat kao jedan od očeva “američke bombe” i jedan od najuglednijih fizičara svog vremena, Enriko Fermi boravio u Los Alamosu, čuvenoj bazi u kojoj se tokom Drugog svjetskog rata sprovodio atomski projekat “Menhetn”…

Fermi je otišao na ručak u jedan od paviljona sa fizičarima Edvardom Telerom, Herbertom Jorkom i Emilom Konopinskim. Kao i svi tih dana, diskutovali su o novinskim izvještajima o letećim tanjirima, da bi ideju o takvoj pojavi NLO odbacili kao očiglednu besmislicu.

Kada je razgovor na ovom ručku krenuo u drugom smjeru, Fermi se najednom zagrcnuo i uzviknuo: “Gdje su svi?!” Ovo pitanje će u raznim varijacijama ostati poznato kao Fermijev paradoks.

Naime, Fermi je upravo tada zapazio da, ako u galaksiji postoji više milijardi zvijezda a da Sunce među njima nije ništa posebno, onda se oko neke od njih morala razviti civilizacija koja je milionima godina starija od ljudske i koja je za tako puno vremena neminovno morala razviti međuzvjezdana putovanja, pa tako za manje od milion godina pokoriti i osvojiti cijelu Galaksiju. Kako je onda moguće da takva civilizacija još nije dosegla Zemlju?

Kasnije će ovo pitanje biti razmatrano na čuvenoj konferenciji u Grin Benku o postojanju života izvan Zemlje. Astronom Frenk Drejk će 1960. godine predložiti malo precizniju procjenu broja mogućih civilizacija u Galaksiji, što će postati poznato kao Drejkova formula, ponekad i kao formula iz Grin Benka.

Iz nje se može izračunati broj razvijenih civilizacija u našoj Galaksiji na osnovu parametara kao što su procjene broja zvijezda, broja planeta i raznih vjerovatnoća o životu i pojavi tehničke inteligencije. U zavisnosti od vrijednosti tih parametara, dobijaju se procjene od nijedne, preko deset koliko je dobio sam Drejk, do nekoliko hiljada mogućih civilizacija. I nijedna od njih do sada nije “zvanično” posjetila Zemlju.

Zašto?

U knjizi “Gdje su vanzemaljci” autora Stivena Veba, koju je na srpskom jeziku u prevodu Dejana Smiljanića izdala kuća Heliks, razmatra se čak pedeset odgovora na to pitanje.

Odmah po objavljivanju tumačen kao kontroverzan, prije svega zbog izbora rješenja za Fermijev paradoks, Veb je potencijalne odgovore razvrstao na tri kategorije – one koji objašnjavaju da su vanzemaljci već ovdje ili su na Zemlji bili u davnoj prošlosti (paleoastronomska teza koja se vezuje za problematičnog Eriha fon Denikena i koja se ovih dana naširoko i nadugačko analizira na kablovskim televizijama), zatim one koji tvrde da vanzemaljci postoje, ali se nisu još javili iz tehničkih i drugih razloga (što je najbliže mišljenju većine naučnika), kao i posljednje, da oni ne postoje i da je čovjek potpuno sam u svemiru.

Cdm