PLEJER
Getting your Trinity Audio player ready...
|
Postoji novi kandidat za najjači potres koji je pogodio čovječanstvo…
Nova istraživanja sugeriraju da je potres magnitude 9,5 pogodio obalu Čilea i rezultirao jednim od najkatastrofalnijih tsunamija ikada stvorenih. Potres se dogodio prije 3800 godina i uništio je drevne južnoameričke civilizacije koje su bile prisutne u to vrijeme.
Prethodni rekord za najjači potres bio je potres u Valdiviji iz 1960. godine koji je pogodio područje slično kao navedeni. Potres 1960. godine bio je magnitude 9,4 i izazvao je tsunamije koji su jurili Pacifikom.
Novi podaci sada sugeriraju da se vrlo sličan potres dogodio na istom području, ali na većoj dubini i duž šireg rasjeda. Rezultati su bili katastrofalni.
Katastrofalne posljedice
Razoran potres izazvao je tsunami dug osam tisuća kilometara, i onemogućio naseljavanje obližnje obale za punih tisuću godina. Divovski valovi su navirali i udarali čak do Novog Zelanda. Valovi visine od 20 metara ‘proputovali’ su cijeli Pacifik sve do Novog Zelanda, i tamo izbacili stijene veličine automobila stotine kilometara u unutrašnjost.
Znanstvenici su svoje podatke o najvećem potresu u ljudskoj povijesti utemeljili na nalazima daleko u unutrašnjosti Čilea. Tamo su otkrili morske nanose i ostatke životinje koji nikad ne bi mogli dospjeti tamo da ih nešto nije bacilo tako daleko od mora. Zato su radioaktivnim ugljikom datirali nalaze na sedam različitih nalazišta raširenih na oko 600 kilometara sjevernočileanske obale, i otkrili da je materijal nanesen prije oko 3800 godina.
Veliki arheološki sloj stijena i tla sada je povezan s ovim tsunamijem.
Tu su i ostaci građevina i naselja, djela ljudskih ruku, zatrpani ispod sloja i stijena. Arheolozi su pronašli kamene kolibe i kamene zidove koji su okrenuti naopako, pokazujući snagu valova kada su došli do obale.
Trajna devastacija
Posljedica ovog potresa bila je toliko izražena da arheolozi sada vjeruju da je bio uzrok masovne migracije s obala Južne Amerike otprilike u to vrijeme. Je li šteta bila prevelika da bi se prevladala ili zato što je tsunami bio tako traumatičan, tek treba utvrditi. Tek tisuću godina kasnije ljudi su se opet vratili na taj dio obale.
Vjerojatno je potres potpuno promijenio lice čileanske obale. Litice su mogle pasti u vodu, a klizišta su se mogla pojaviti na području koje pokriva stotine kilometara.
Taj je događaj vjerojatno oblikovao budućnost čovječanstva u Južnoj Americi i promijenio cijeli razvojni put duž obale.
Moglo je biti i gore
Dobra vijest je da je unatoč užasavajućoj snazi ovog potresa moglo biti i gore. U to vrijeme čovječanstvo još nije naselilo otoke Pacifika. Ljudi još nisu stigli do mjesta kao što su Novi Zeland, Polinezija i Havaji. Da su na ovim otocima postojale drevne civilizacije, moguće je da bi one bile izbrisane takvim događajem.
Ovo je fascinantna studija koja nas podsjeća da snažni potresi nisu samo mogući, oni su neizbježni. Ako bi se takav potres dogodio danas, rizik od tsunamija bio bi ogroman. Od Havaja do Bora Bore, Pacifik se vrlo razvio u proteklih stotinu godina. S obzirom da su danas gusto naseljeni i mnogi su popularne turističke destinacije, dobro je znati što se može dogoditi.
Srećom, posljednji potres ove veličine dogodio se 1960. pa je pritisak teoretski trebao biti dramatično snižen duž nestabilne linije rasjeda.
Zona zanimljivosti