Morski nomadi…

Postoje neki doista nevjerojatni ljudi diljem našeg svijeta, posebno ljudi koji žive u udaljenim plemenima koja su slijedila strog način života bez promjena već tisućama godina. Međutim, postoji jedno pleme koje se izdvaja od svih jer su njegovi ljudi razvili super sposobnosti.

Legenda kaže da je ovaj narod nekoć živio u bogatom kraljevstvu. Kada je tijekom jedne oluje na moru nestala kraljeva kći, svi su je krenuli tražiti. Kako je nisu našli, zavjetovali su se da se nikada neće vratiti na kopno.

Pleme Bajau

Pleme Bajau svijet je otkrio tek u 18. stoljeću, dok su živjeli u područjima pomorske jugoistočne Azije. Kroz povijest su dobili nadimak “Morski nomadi” ili “Morski Cigani” jer žive na kućnim čamcima na moru i nikada se nisu nastanili u odgovarajućoj kući na kopnu.

Ovo pleme dugi niz godina živi samo od ribolova dok roni. Rečeno je da tijekom ribolova provode 60% vremena pod vodom. Ti su ljudi doslovno rođeni za ronjenje i zbog ovakvog načina života, koji im je stoljećima u korijenima, njihova su se tijela sa svakom generacijom sve više prilagođavala okolišu.

Ti ljudi doslovno ovise o svojoj sposobnosti zadržavanja daha toliko dugo jer je to jedini način na koji mogu uloviti ribu koja ne samo da predstavlja izvor hrane, već i njihov jedini financijski izvor za trgovinu drugom robom koja im je potrebna.

Najstariji zapisi pronađeni o plemenu Bajau datiraju od prije 15.000 godina, živeći istim načinom života kao danas i dajući im dovoljno vremena da genetski razviju tu sposobnost. No, što se točno razlikuje u tijelima ljudi Bajaua od nas ostalih?

Razvijena super sposobnost

Normalna osoba obično može zadržati dah pod vodom oko jedne minute, pa je mogućnost zadržavanja daha 13 minuta i ronjenja na dubini do 70 metara bez ronilačke opreme više nego impresivna. Ljudi koji dugo zadržavaju dah imaju dugogodišnju praksu korištenja različitih tehnika, ali pleme Bajaua rođeno je za to.

Jedno od osamljenijih plemena Bajua nalazi se u blizini otoka Kaledupa u južnoj regiji Indonezije. Iako je pleme u blizini otoka, sve njihove kuće izgrađene su na moru, može se zapravo reći da je ovo jedino selo izgrađeno na moru u svijetu.

Ovu nevjerojatnu sposobnost otkrili su mnogi fotografi i istraživači koji su putovali na ove krajeve svijeta kako bi vidjeli način života Bajužana, ali nije bilo znanstvenih studija koje bi opravdale genetsku evoluciju koja im omogućuje da zadrže dah toliko dugo sve do 2018. godine.

Melissa Ilardo, dr. Sc. sa Sveučilišta u Kopenhagenu koja je htjela istražiti što je uzrok ovoj sposobnosti, nadzornici su joj rekli da bi to bilo gubljenje vremena, međutim to ju je toliko zaintrigiralo da je krenula svojim putem uz pomoć dva druga istraživača, Eske Willerslev i Rasmus Nielsen sa istog sveučilišta.

Studija je provedena uzimajući uzorke krvi od 59 mještana Bajaua i uspoređujući ih s DNK 34 osobe Saluana i 60 Kineza Hana. Jedan gen se isticao kao vrlo različit, a to je PDE10A. Ovaj gen posebno se nalazi u štitnjači koja kontrolira oslobađanje hormona. Iz daljnjih istraživanja čini se da gen tjera štitnjaču na oslobađanje više hormona zbog čega slezena raste. Po povratku na Sveučilište u Copenhagenu gdje je pregledala snimke, Melissa je ustanovila je da je slezena pripadnika Bajaua bila za 50 posto veća.

“Slezena ima spremnik oksigeniranih crvenih krvnih stanica”, objašnjava Rasmus Nielsen, populacijski genetičar sa Sveučilišta California u Berkeleyu koji je vodio ovu studiju. “Kad pojedinci rone, oni se kontrahiraju i ta oksigenirana crvena krvna zrnca se ispuštaju u krvotok.”

Pod vodom, ova crvena krvna zrnca nastavljaju distribuirati kisik organima kako bi održala osnovnu ljudsku funkciju. Veća slezena znači da Bajau ima veći spremnik crvenih krvnih zrnaca i može dulje ostati pod vodom. Zapravo, Nielsen procjenjuje da 50 posto veća slezena iznosi 10 posto više crvenih krvnih stanica koje treba iskoristiti prilikom ronjenja.

U već postojećoj literaturi postojala je hipoteza da slezena igra važnu ulogu kada je u pitanju zadržavanje daha pod vodom dulje vrijeme, ali ova studija dokazuje da je hipoteza stvarna. Melissa i njezin tim nisu pronašli samo ovaj, već i mnoge druge gene koji se dosta razlikuju od gena “normalne populacije”.

Zona zanimljivosti