|
PLEJER
Getting your Trinity Audio player ready...
|
Pazi na energiju…
Energija je nešto o čemu ne razmišljamo sve dok ne moramo podmiriti račune za električnu energiju ili plin, ili kada na benzinskoj crpki moramo platiti gorivo. Međutim, ne uviđamo da spremnik goriva od 40 litara (E95) sadrži onoliko energije koliko se može dobiti osmosatnim fizički zahtjevnim radom petsto odraslih ljudi. Stavimo, dakle, stvari u kontekst.
Energija je po definiciji nešto što mijenja stanje nečega, bilo da se radi o kretanju, temperaturi, obliku ili električnom naboju, da navedemo samo par primjera. Na primjer, za pretvaranje vode u vodenu paru potreban je unos energije u obliku topline.
Dakle, da bismo promijenili svoje okruženje, kretali se, gradili, trgovali ili komunicirali, potrebna nam je energija. Naši su preci morali koristiti vlastitu energiju (mišiće) kada nisu mogli koristiti (ponovno) obnovljive prirodne izvore energije.
U konačnici, sva energija koju trošimo ili koristimo potječe od Sunca. Čak su i problematična fosilna goriva o kojima smo toliko ovisni, jednom bila nusprodukt sunčeve energije.
Kao ljudska bića, možemo izravno koristiti samo dva oblika energije: hranu koju jedemo da bismo mogli raditi i razmišljati te Sunce kao izvor topline, a zatim neizravno njegovu energiju za uzgoj biljaka, insekata i životinja koji su nam potrebni za održavanje našeg tijela i ekosustava. Pripitomljavanjem životinja uspjeli smo iskoristiti njihovu energiju za vlastitu dobrobit.
Do kraja 18. stoljeća otprilike 99% energije i 95% sredstava koja su se koristila bila su obnovljiva ili za višekratnu upotrebu. Zatim nam je napredak znanstvenih istraživanja omogućio da iskoristimo snagu fosilnih i kasnije fisijskih (nuklearnih) goriva koja nisu obnovljiva, osim ako smo spremni pričekati nekoliko desetaka do nekoliko stotina milijuna godina. To znači da je naš energetski otisak danas deset puta veći nego u predindustrijsko doba.
Iako široka upotreba fosilnih goriva, počevši od ugljena, datira iz ranih 1800-tih, svijet tek odnedavno, od kraja Drugoga svjetskog rata, neumorno traga za “novom” i jeftinijom energijom. Naš transportni sustav više je puta doživio korjenite promjene, izumima vlaka, automobila i aviona. Od načina na koji se odijevamo, jedemo, radimo ili putujemo, sve se dramatično promijenilo upotrebom “svetog trojstva fosilnih goriva”: ugljena, nafte i prirodnog plina. Ta tri primarna izvora energije nikada nisu bila zamijenjena jedan drugim, već su se kombinirano koristila kako bi se odgovorilo na stalnu potražnju za sve više energije.
Tek smo u posljednjih dvadeset do trideset godina uz velike napore uspjeli usporiti, pa čak i zaustaviti povećanje korištenja određenih fosilnih goriva poput ugljena, i dodali na popis sjajnu i toliko hvaljenu obnovljivu energiju (energija vjetra, Sunca, vode i biomasa). No, osim nuklearne energije – koja je po mom mišljenju jedina prava alternativa jednom od tri fosilna goriva kada se uzme u obzir potražnja i ponuda sadašnjeg sustava, premda uz neke nezanemarive sigurnosne probleme – nerazborito je misliti da će obnovljivi izvori energije istisnuti ili zamijeniti neobnovljive.
U proteklom desetljeću britanski Centar za alternativnu tehnologiju osmislio je za Britaniju plan s nultom stopom emisije ugljika. To podrazumijeva ne samo zamjenu našeg trenutnog sustava proizvodnje električne energije i sustava transporta isključivo obnovljivim izvorima energije (uglavnom vjetra i biomase), već i smanjenje globalne potrošnje energije za impresivnih 60 %.
Naše moderno društvo postalo je toliko zavisno, ako ne i sasvim ovisno, o onome što je prije izgledalo kao prebogata i neograničena zaliha energije. Stoga moramo prijeći na hitnu “dijetu” ako ne želimo završiti u opasnim komplikacijama kada se zalihe konačno smanje, što je neizbježna sudbina svih neobnovljivih izvora, koji će u ne tako dalekoj budućnosti u konačnici potpuno presahnuti.
Florimond Krins
