Jedna od najvažnijih biblijskih tajni bi uskoro mogla biti rješena – tvrde areholozi koji su po prvi puta u povijesti pronašli antičko groblje Filistejaca. Tamo su otkrili oko 200 ljudskih ostataka naroda kojem je pripadao i biblijski div Golijat kojeg je ubio mladi kralj David, a nadaju se kako bi analizom mogli konačno saznati više o njihovoj kulturi.

Pretpostavljaju kako je starost groblja oko 3000 godina, a ono se nalazi nedaleko od Aškelona, na mjestu gdje se nekoć nalazio filistejski obalni grad.

Nakon prvih iskopa, znanstvenicima se nije činilo da je riječ o ostacima Filestejaca, jer su pronađeni zakopani uz nakit, oružje i mirisna ulja, budući kako je moderno shvaćanje Filistejca kao nekulturnog čovjeka koji ne mari za higijenu ni umjetnost.

– Filistejci su imali lošu propagandu, a analiza groblja mogla bi srušiti brojne mitove. Nakon desetljeća potrage, napokon bismo mogli odgonetnuti tajnu njihovog podrijetla – rekao je Daneil M. Masters, jedan od voditelja istraživanja.

U Bibliji su Filistejci prikazani kao najveći neprijatelji Izraelaca, stranci koji su se doselili sa zapada te smjestili u pet velikih gradova u današnjem Izraelu i pojasu Gaze. Filistejsko naslijeđe živi u imenu Palestine, izrazu koji su Rimljani dali toj regiji u 2. stoljeću. Ovo je arheološko otkiće napokon objavljeno nakon 30-godišnje ekspedicije iskopavanja tima arheologa sa Sveučilišta Harvard, Boston, Wheaton i Alabama.

Osim standardno ukopanih tijela, pronašli su i dokaze kremiranja, koji su u to doba bili izrazito skupi i govore u prilog tome da Filistejci nisu bili sirotinja niti divljaci kakvima ih se prikazuje.

– Dokaz je to kozmopolitskog načina života i povezanosti s istočnim dijelovima Mediterana – rekao je arheolog Stager.

Biblijski su znanstvenici dugo vjerovali kako su Filistejci došli iz Egejskog područja, na temelju keramike pronađene na mjestima gdje su živjeli, smatrajući kako su mogli doći s grčkog kopna, Krete, Cipra ili čak današnje Turske.

– Kosti mogu kriti odgovore, ovo je vrlo značajno otkriće – istaknuo je arheolog Yossi Garfinkel.

24sata.hr