WEF sve više gura zabranu domaće hrane u borbi protiv klimatskih promjena

Svjetski ekonomski forum (WEF) sve više teži ka tome da zabrane široj javnosti uzgoj vlastite hrane kod kuće, tvrdeći da time uzrokuju “klimatske promjene”…

Ukratko, ne mogu vas otrovati svojom gmo hranom ako sami uzgajate vlastitu hranu. Trebaju vas nezdrave kako bi vas mogli uključiti u svoju shemu prijenosa medicinskog i farmaceutskog bogatstva a ako rano umrete i to je prednost jer depopulacija uspješno ide dalje.

Prema takozvanim “stručnjacima” koji stoje iza prošlogodišnje studije WEF-a, istraživači su očito otkrili da “ugljični otisak” domaće hrane “uništava planet”.

Kao rezultat toga, WEF i drugi globalistički zagovornici klime sada gledaju kako bi zabranili pojedincima da sami uzgajaju hranu s ciljem “spasenja planeta” od “globalnog zatopljenja”.

Istraživanje je pokazalo da korištenje proizvoda od vrta do stola uzrokuje daleko veći ugljični otisak nego konvencionalne poljoprivredne prakse, kao što su ruralna gospodarstva.

Ovo istraživanje, koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta u Michiganu koje financira WEF, objavljeno je u časopisu Nature Cities.

Studija je promatrala različite vrste urbanih farmi kako bi se vidjelo koliko je ugljičnog dioksida (CO2) proizvedeno tijekom uzgoja hrane.

U prosjeku, porcija hrane proizvedene s tradicionalnih farmi stvara 0,07 kilograma (kg) CO2, prema studiji.

Međutim, istraživači koje financira WEF tvrde da je utjecaj na okoliš gotovo pet puta veći i iznosi 0,34 kg po porciji za pojedinačne gradske vrtove.

Prvi autor novina Jake Hawes rekao je :

“Najznačajniji doprinos emisiji ugljika na urbanim poljoprivrednim lokacijama koje smo proučavali bila je infrastruktura korištena za uzgoj hrane, od uzdignutih gredica do vrtnih kućica do staza, te su konstrukcije imale mnogo ugljika uloženog u njihovu izgradnju.”

Studija je obuhvatila 73 urbana poljoprivredna mjesta diljem svijeta.

Te su farme uključivale neke u Europi, Sjedinjenim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Istraživači kažu da su proveli sveobuhvatnu procjenu životnog ciklusa infrastrukture, navodnjavanja i opskrbe nalazišta.

Hawes i njegovi suradnici grupirali su urbana poljoprivredna mjesta u tri kategorije : pojedinačni ili obiteljski vrtovi, uključujući parcele; zajednički vrtovi, kao što su zajednički vrtovi; i veće, komercijalno orijentirane urbane farme.

Istraživači su također pronašli druge čimbenike za koje su tvrdili da su “opasni” kada je u pitanju utjecaj na navodnu “klimatsku krizu”.

Loše upravljani kompost i drugi sintetički dodaci doprinose “globalnom zatopljenju”, upozorili su.

Nadalje su savjetovali da je voće 8,6 puta ekološki prihvatljivije kada se uzgaja konvencionalno u usporedbi s gradskim uzgojem.

S druge strane, povrće je bilo 5,8 puta bolje za okoliš kada je prepušteno profesionalcima, tvrde oni.

Štoviše, dvije trećine “ugljičnog otiska” parcela stvara sam vrt, prema njihovim podacima.

Ipak, inzistiraju na tome da ljude treba ograničiti kada je u pitanju držanje biljaka u njihovim domovima, kao i uzgoj hrane u njihovim vrtovima.

Urbani vrtlari nekada nisu imali dvojbe oko ozelenjavanja svojih unutarnjih prostora.

Kao prvo, ovo smanjuje tjeskobu gradskog života i emocionalni stres.

Također, mogućnost brige o biljkama u svojim uredima i domovima mogla bi biti dio uređenja interijera i blagog poboljšanja kvalitete zraka.

Međutim, klimatski uzbunjivači neće dati mira gradskim stanovnicima.

Prema istraživačima WEF-a, ozelenjavanje unutarnjih prostora također može imati ekološku cijenu.

Oni navode “emisije ugljika” iz kamiona koji prevoze biljke, plastične posude i sintetička gnojiva.

Oni su, rekli su, napravljeni od nafte i žetva komponenata tla poput treseta može ” porušiti staništa koja se sporo formiraju “.

Susan Pell, ravnateljica američkog Botaničkog vrta u Washingtonu, DC, umanjila je značaj ove priče.

Pell tvrdi da bi pripadnici opće javnosti barem još uvijek trebali moći uzgajati biljke u posudama kod kuće, čak i ako ih ne mogu kupiti.

Samo trebaju uzeti u obzir “štetnost vrtlarstva u zatvorenom prostoru za okoliš”, tvrdi ona.

Vijest dolazi usred rastućeg rata protiv opskrbe hranom u navodnoj borbi protiv “globalnog zatopljenja”.

Kako je izvijestio Slay News , 14 velikih američkih gradova postavilo je “cilj” za usklađivanje s ciljevima zelene agende WEF-a zabranom mesa i mliječnih proizvoda do 2030. godine.

Sporazum također nastoji zabraniti privatno vlasništvo automobila i postaviti druga ograničenja javnih sloboda kako bi se ispunili ciljevi WEF-a “ Net Zero ”.

Američki gradovi formirali su koaliciju pod nazivom “C40 Cities Climate Leadership Group” (C40) koja je postavila “ ambiciozan cilj ” za postizanje ciljeva WEF-a do 2030. godine.

Kako bi ispunili “cilj”, gradovi C40 obvezali su se da će se njihovi stanovnici pridržavati sljedećeg popisa obveznih pravila :

“0 kg [konzumacije] mesa”
“0 kg [konzumacije] mliječnih proizvoda”
“3 nova odjevna predmeta po osobi godišnje”
“0 privatnih vozila” u vlasništvu
“1 kratki povratni let (manje od 1500 km) svake 3 godine po osobi”

Državna tužiteljica New Yorka Letitia James unaprijedila je ovu agendu podnošenjem tužbe protiv najvećeg svjetskog proizvođača govedine, kako je izvijestio Slay News .

NY AG James tuži JBS USA zbog tvrdnji da tvrtka nije ispunila svoje takozvano obećanje “Net Zero”.

Get -Trump tužitelj optužuje JBS za navodni doprinos “globalnim emisijama stakleničkih plinova” dok se “obitelji i dalje suočavaju sa svakodnevnim utjecajima klimatske krize”.

U objavi, James je osudio poljoprivrednu industriju i ustvrdio da proizvodnja govedine ima najveći “otisak stakleničkih plinova” od bilo koje glavne prehrambene robe.

James je također tvrdio da uzgoj životinja čini 14,5% globalnih emisija stakleničkih plinova.

U biti, mase koje plaćaju porez moraju prestati jesti meso i koristiti prirodna goriva kako bi ispunile ciljeve elite.

Epoha