Zemljino magnetsko polje štiti nas od opasne svemirske radijacije ali nije toliko trajno kao što bi se moglo pretpostaviti…

Znanstvenici na Općoj skupštini Europske unije geoznanosti nedavno su predstavili nove podatke o događaju koji se zbio prije 41000 godina, kada je magnetsko polje našeg planeta oslabilo, izlažući Zemlju opasnim svemirskim zrakama.

Zemljino magnetsko polje

Zemljino magnetsko polje okružuje naš planet, štiteći nas od svemirske radijacije i naelektriziranih čestica koje Sunce izbacuje. Ipak, geomagnetsko polje nije stalno. Magnetski sjever nije nepokretan, udaljavajući se od geografski definiranog pravog sjevera a povremeno doživljava i obrate. Tijekom tih obrata, sjever i jug zamijenjuju mjesta, uzrokujući smanjenje intenziteta magnetskog polja.

Osim toga, postoje izvanredni događaji magnetskog polja, kratki periodi kada intenzitet magnetskog polja slabi a uobičajeni dipol (dva magnetska pola na koje smo navikli) može nestati, zamijenjen s više magnetskih polova. Laschamps događaj, koji se odigrao otprilike prije 41000 godina, jedan je od najbolje dokumentiranih primjera. Karakterizira ga nizak intenzitet magnetskog polja, što znači manju zaštitu površine Zemlje od štetnih svemirskih zraka. Razdoblja niskog magnetskog intenziteta mogu biti povezana s velikim promjenama u biosferi.

Kozmičke zrake

Da bi odredili kada su kozmičke zrake intenzivno bombardirale Zemljinu površinu, znanstvenici mjere kozmogene radionuklide izvučene iz uzoraka leda i morskih sedimenata. Ti posebni izotopi stvaraju se interakcijom kozmičkih zraka s molekulama u Zemljinoj atmosferi, pa su stoga kozmogeni. Vremena nižeg intenziteta paleomagnetskog polja — što ukazuje na smanjenu zaštitu — koreliraju s povećanom produkcijom kozmogenih radionuklida u atmosferi. Sanja Panovska, istraživačica iz GFZ Potsdama u Njemačkoj, predstavit će svoje nalaze o vezi između paleomagnetskog intenziteta i kozmogenih nuklida tijekom Laschamps događaja, s posebnim naglaskom na svemirsku klimu, na skupu Europske unije geoznanosti (EGU) 2024.

Promjene u koncentraciji kozmogenih radionuklida, kao što je berilij-10, pružaju neovisne pokazatelje promjena u paleomagnetskom intenzitetu Zemlje. Panovska je otkrila da je tijekom Laschamps događaja prosječna proizvodnja berilija-10 bila dvostruko veća nego danas, što ukazuje na izuzetno nizak intenzitet magnetskog polja i veliku količinu kozmičkih zraka koje su doprle do Zemljine atmosfere.

Koristeći podatke o kozmogenim radionuklidima i paleomagnetskim podacima, Panovska je rekonstruirala geomagnetsko polje. Njezine rekonstrukcije pokazuju da se tijekom Laschamps događaja magnetosfera smanjila kad je magnetsko polje dramatično oslabilo, “čime je smanjena zaštita našeg planeta”, naglasila je. “Razumijevanje ovih ekstremnih događaja od izuzetne je važnosti za predviđanja budućih pojava, predviđanja svemirske klime i procjene njihovih učinaka na okoliš i Zemljin sustav.

Kosmos