Nezamislivo velik…

Prosječni filmovi o katastrofama prikazuju tsunamije kao divovske zidove oceanske vode koji u trenu uništavaju gradove i mjesta. I to s pravom. Tsunamiji su doista ogromni valovi oceanske vode koji uzrokuju ogromna razaranja, međutim, tsunamiji nisu prirodni fenomen.

Umjesto da budu pod utjecajem vjetra ili čak mjeseca, kao što su obično valovi, tsunamiji su posljedica velike katastrofe.

Uzrokuju ih ili podvodne vulkanske erupcije ili potresi. Dubina oceana iz koje nastaje tsunami određuje kojom će brzinom putovati i koje visine će biti. Što je voda dublja, tsunami se brže kreće a brzine su jednake brzini mlaznih aviona.

Do danas, najveći zabilježeni tsunami dogodio se 10. srpnja 1958. kada je potres magnitude 7,7 pogodio jugoistok Aljaske, koji je u konačnici izazvao tsunami s maksimalnom visinom od 520 metara!

U prošlosti je nalet vode nakon potresa u većini zemalja engleskog govornog područja nazivao plimnim valom.

Nedavno je većina zemalja prihvatila davno poznati azijski naziv tsunami.

Nema bježanja od tog vala

Godine 1899. potres u zaljevu Lituya izazvao je tsunami koji je uništio jedno selo, ubivši 5 ljudi.

Gotovo 40 godina kasnije, 1936., još jedan tsunami je ponovno progutao mali zaljev.

Ali, majka svih tsunamija tek je trebala doći. Dana 9. srpnja 1958. potres jačine 7,8 stupnjeva po Richteru pogodio je Aljasku u 22:16 sati.

Potres je bio toliko intenzivan da se dotok koji se ulijevao u zaljev pomaknuo 6 metara u suprotnom smjeru od obale.

Također se dogodio veliki odron kamenja i leda s obližnje planine.

Čak 90 milijuna tona kamenja i leda palo je s visine od nekoliko stotina metara u zaljev Lituya.

Geološka katastrofa

Šteta na okolnom području bila je velika. Valovi su poprskali okolni planinski lanac do visine od 500 metara.

Ipak, nevjerojatno je da je samo pet ljudi umrlo tijekom događaja.

Prema Vijeću za seizmičku politiku zapadnih država tri su osobe stradale kada je prvi početni val vode dohvatio mali otok na kojem su stajali (otok Khantaak). Još dvoje je umrlo je dok je masivni val potopio njihov brod stacioniran u zaljevu.

Međutim, nekim čudom, dvije osobe su kasnije spašene iz uvale, jer su se držale za gumenjak nakon što im je brod potonuo.

Godinama su se znanstvenici trudili utvrditi što bi izazvalo val masivan poput čudovišta od 520 metara koje je uništilo zaljev Lituya.

Kasnije je otkriveno da je divovski komad stijene pao u uvalu.

Znanstvenici su uspjeli utvrditi da je komad koji je izazvao čudovišni val imao dimenzije 730 x 914 i debljine 91 metar.

Tijekom klizanja, divovski je komad stijene pao sa u zaljev, uzrokujući nevjerojatan destruktivni lanac događaja koji je uništio zaljev Lituya.

Klizišta su zabilježena čak na udaljenosti od 250 kilometara a tsunami valovi u udaljenim lukama kao što su Dixon, zaljev Dry i Yakutat te Disenchantment i Skagway bili su visoki šest metara.

Uništenje je vidljivo i danas, 63 godina kasnije a rubovi zaljeva su i dalje bez vegetacije, koja se nije oporavila ni nakon toliko godina.

Zona zanimljivosti