Što ako su tragovi najstarijeg poznatog udara asteroida cijelo vrijeme bili skriveni ispod naših nogu…

Znanstvenici su upravo otkrili udarni krater star nevjerojatnih 3,5 milijardi godina, čime su pomaknuli granicu najstarijeg poznatog udara na Zemlji za čak 1,3 milijarde godina.

Ova iznimna geološka formacija nalazi se u Pilbara kratonu, jednoj od najstarijih i najstabilnijih kopnenih masa na planetu, smještenoj u zapadnoj Australiji. Dosad se najstarijim udarnim kraterom smatralo nalazište Yarrabubba, također u Australiji, staro 2,2 milijarde godina. No, ovo novo otkriće daleko nadmašuje sve dosad poznato.

Razoran udar koji je oblikovao ranu Zemlju

Prema analizama stijena, ogroman asteroid udario je u Zemlju brzinom od oko 36.000 km/h, ostavljajući za sobom krater promjera 100 kilometara. Razorni udar uzrokovao je širenje krhotina diljem planeta, vjerojatno mijenjajući atmosferu i okoliš na način koji tek počinjemo razumijevati.

“Ovaj udar stariji je od svih dosad poznatih kratera na Zemlji za više od milijardu godina,” rekao je profesor Tim Johnson sa Sveučilišta Curtin, suvoditelj istraživanja. “Znamo da su veliki udari bili učestali u ranom Sunčevom sustavu no na Zemlji su tragovi takvih događaja rijetki jer ih je izbrisala geološka aktivnost.”

Ključni dokaz ovog drevnog udara su takozvani shatter cones – karakteristične geološke strukture koje nastaju isključivo pod ekstremnim pritiscima, poput onih tijekom udara asteroida. Ove stožaste formacije s prepoznatljivim radijalnim uzorcima javljaju se isključivo u stijenama koje su bile izložene udarnom šoku. Njihova prisutnost u Pilbara kratonu potvrđuje da je ovo područje bilo mjesto snažnog meteoritskog udara.

Je li ovaj udar pomogao nastanku života

Otkriće ne samo da potvrđuje čestu pojavu velikih udara u ranoj povijesti Zemlje, već otvara i nova pitanja o njihovoj ulozi u razvoju planeta. Stručnjaci smatraju da su ovakvi sudari mogli stvoriti uvjete pogodne za razvoj mikroorganizama, primjerice formiranjem hidrotermalnih izvora bogatih kemijskim spojevima.

“Pronalazak još ovakvih kratera mogao bi nam pomoći da bolje razumijemo kako je život nastao,” rekao je profesor Chris Kirkland, suvoditelj istraživanja. “Takvi udari mogli su zagrijavati vodu i stvarati kemijski bogata okruženja koja su idealna za razvoj mikroba.”

No, to nije jedina posljedica. Energija oslobođena ovim sudarom mogla je odigrati ključnu ulogu u formiranju Zemljine kore. Prema znanstvenicima, ovaj udar možda je potaknuo procese poput recikliranja kore i podizanja magme, što je moglo pridonijeti stvaranju stabilnih kopnenih masa poznatih kao kraton – strukturnih temelja današnjih kontinenata.

Ovo revolucionarno otkriće tek je početak. Ako je ovaj drevni krater preživio test vremena, koliko ih još čeka da budu otkriveni?

Nalazi su objavljeni u časopisu Nature Communications.

Kosmos