|
PLEJER
Getting your Trinity Audio player ready...
|
Naučnici imaju plan za proučavanje najbržeg stvorenja na planeti, nadaju se da će iskoristiti saznanja iz istraživanja kako bi poboljšali nanorobote…
Ovo stvorenje nije ni gepard, a ni soko, ali jeste jednoćelijski organizam pod nazivom Spirostomum ambiguum, a obično se može naći u vodi.
Gepard prilikom trčanja može razviti brzinu preko 96,5 km/h, dok soko može letjeti brzinom znatno većom od 400 km/h. Ali se Spirostomum ambiguum može kretati i brže od toga, smanjujući svoje tijelo za 60 odsto u oblik fudbalske lopte za samo nekoliko milisekundi.
Naučnicima i dalje nije poznato kako se jednoćelijksi organizmi kreću tolikom brzinom bez mišićnih ćelija većih stvorenja. Takođe ne znaju kako unutrašnja struktura ovih stvorenja ostaje netaknuta, bez obzira na to kako kontrakcija fukncioniše.
Sed Bamla, istraživač na Institutu za tehnologiju u Gruziji, dobio je odobrenje od Nacionalne naučne fondacije za istraživanje kontrakcije pokreta Spirostomum ambiguuma. Nada se da će shvatiti pokrete dovoljno dobro, kako bi kasnije koncipirao ideje koje bi se iskoristile za nanorobote.
“Kao inžinjeri, mi obožavamo da posmatramo kako se priroda suočava sa važnim izazovima”, rekao je Balma u obavještenju.
“Konstantno razmišljamo kako da napravimo ove male stvari koje vidimo u prirodi. Ako možemo shvatiti kako funkcionišu, možda ćemo prenijeti tu informaciju kako bismo natjerali sitne robote da se brzo kreću uz upotrebu male količine energije”.
Kada se skupite u ublik lopte kao Spirostomum ambiguum, ili trčite kao gepard, ili letite kao soko, aktivirate proteine aktina i miozina u mišićnim ćelijama koje se kontraktuju i stvaraju pokrete.
Mala stvorenja poput Spirostomum ambiguuma se ne oslanjaju na takvu vrstu proteina, kaže Bamla.
“Ako bi samo imali proteine aktina i miozina, koje mi imamo, ne bi mogli sakupiti dovoljno snage kako bi se kretali tolikom brzinom”, dodaje Bamla.
“Što su manji, ubrzanje je veće – do čak 200 metara u sekundi”.
Umjesto toga ova stvorenja koriste složenije molekule kako bi postigli tu brzinu, a i sačuvali unutrašnju strukturu.
Bamla se nada da ovakvi molekuli mogu dovesti do značajnog tehnološkog skoka, što bi dovelo do poboljšanja u tehnologiji nanorobota.
Cdm
