Misteriozni narod nestao je u 10. stoljeću gotovo bez traga a arheolozi pokušavaju otkriti tko su zapravo bili…

Skrivene ispod srednjovjekovnih ruševina dvorca škotskog Macduff smještena su još starija čuda. Kako piše BBC, riječ je o špiljskim crtežima starima između 1.500 i 4.000 godine, a arheolozi ih još nisu u potpunosti razumjeli.

Špilja Wemyss krije drevne prikaze životinja i lova, ali i vjerojatno prvi prikaz škotskog broda. Arheolozi i povjesničari naporno rade kako bi otkrili značenja ovih misterioznih crteža, ali sada nove prijetnje sustižu ovaj osjetljivi okoliš.

Naime, kad su 1860.-ih godina otkrivene, bilo ih je više od pedeset raspoređenih u pet špilja. Otada je barem 25 crteža nestalo ljudskim nemarom ili urušavanjem. Nekoliko crteža uništeno je kad je netko zapalio automobil u jednoj špilji 1986. godine, a dvije špilje su urušene u proteklih 150 godina.

Njihova važnost neprocjenjiva je arheolozima dok se trude razriješiti misterij naroda Pikt. Oni nisu bilježili svoju povijest, a svjedočanstva drugih naroda, prvenstveno Rimljana tijekom osvajanja britanskih otoka, pokazala su se kao previše nevjerodostojna. 

Špiljski sustav Wemyss najstarija je i najveća kolekcija Piktskih simbola bilo gdje u svijetu. Što je gotovo nevjerojatno jer su bili poznati kao vrsni vojnici i jedini razlog zašto Rimljani nisu pokorili cijelu Britaniju. Slavni Hadrijanov zid bio je granica između “civiliziranih” Rimljana i “ledenih barbara” Pikta. O sukobu Pikta i Rimljana snimljen je i film Centurion s Michaelom Fassbenderom i Olgom Kuriljenko u glavnim ulogama.

Nestali su negdje u desetom stoljeću nove ere i ostavili su tek rijetke špiljske crteže kao dokaze svojeg postojanja.

Sada mala grupa volontera pokušava spasiti špiljski sustav. S jedne strane uvjeravaju društvo koliko je važan taj sustav iz povijesne perspektive organiziranjem posjeta i raznim edukacijskim radionicama. Nove metode skeniranja, uključujući i laserske sprave, sada omogućuju stvaranje računalnih modela i špilja i obale. Posjetitelji tako mogu virtualno posjetiti nevjerojatne špilje i njihove fascinantne crteže, a da usput ne oštete vrijedne slike.

Same špilje i dalje su u opasnosti od urušavanja, ali svi se nadaju da će upravo ove nove metode očuvanja povijesnih artefakata omogućiti njihovu preciznu analizu čak i kad ih priroda uništi.

Raif Okić