Do sada otkrivena…

Znanstvenici su nedavno snimili divovsku radiogalaksiju – nazvanu Alcyoneus – koja se proteže na nevjerojatnih 16.3 milijuna svjetlosnih godina u rasponu.

Otkriće galaksije

Alcyoneus je divovska radiogalaksija, udaljena oko 3 milijarde svjetlosnih godina od nas. Proteže se na oko 16.3 milijuna svjetlosnih godina u rasponu i predstavlja najveću poznatu strukturu galaktičkog podrijetla.

Otkriće također dokazuje kako zapravo malo razumijemo svemir i onoga što pokreće njegov nevjerojatan rast. Novo otkriće moglo bi pomoći boljem razumijevanju ne samo divovskih radio galaksija već i međugalaktičkog fenomena koji ‘lebde’ u prazninama svemira.

Velike radio galaksije

Divovske radio galaksije tek su jedan u nizu misterija svemira koji ne razumijemo u potpunosti. Sastoje se od galaksije domaćina (skup zvijezda koje kruže oko galaktičke jezgre koja sadrži supermasivnu crnu rupu), kao i kolosalnih mlazova i režnjeva koji izbijaju iz galaktičkog središta. Ti mlazovi i režnjevi u interakciji s međugalaktičkim medijem, djeluju kao sinkrotron za ubrzavanje elektrona koji proizvode radio emisiju. Jednostavnije rečeno – kao što i ime sugerira, radio galaksije u osnovi su ‘obične’ galaksije koje emitiraju visoku stopu radio valova.

Slika režnjeva velika galaksije Alcyoneus

Prilično smo sigurni da znamo što proizvodi mlazove: aktivna supermasivna crna rupa u galaktičkom središtu. Crnu rupu nazivamo ‘aktivnom’ kada guta (ili ‘akreira’) materijal s divovskog diska materijala oko sebe. Međutim, ne završi sav materijal iz akrecijskog diska u crnoj rupi – dio se ‘izdvoji’ do polova diska, gdje se izbacuje u svemir u obliku mlazova ionizirane plazme, pri brzinama koje su značajne u postotku brzine svjetlosti. Ovi mlazovi mogu prijeći ogromne udaljenosti prije nego što se prošire u divovske režnjeve.

Što ne znamo o njima

Sve galaksije, čak i naša Mliječna staza, imaju režnjeve. Ono što zapravo ne razumijemo je zašto u nekim galaksijama narastu do apsolutno ogromnih veličina. Takve galaksije zovu se divovske radio galaksije a najekstremniji primjeri mogli bi biti ključni za razumijevanje onoga što pokreće njihov rast.

Tim znanstvenika koji stoji iza nove studije o otkriću kaže kako „Ako postoje karakteristike galaksije domaćina koje su važan uzrok rasta divovskih radio galaksija, tada će ih domaćini najvećih divovskih radio galaksija vjerojatno posjedovati. Slično, ako postoje određena okruženja velikih razmjera koja su vrlo pogodna za rast divovskih radio galaksija, tada će najveće divovske radio galaksije vjerojatno boraviti u njima.“

Nevjerojatno otkriće

Tim je galaksiju snimao koristeći mrežu od oko 20000 radio antena raspoređenih na 52 lokacije diljem Europe. Dobivene slike predstavljaju rezultat najdetaljnije potrage za režnjeve radio galaksije. Slike su potom ručno pregledavali te došli do nevjerojatnog otkrića – Alcyoneus, najveću do sada otkrivenu galaksiju.

Osim razmjera Alcyoneus i njegov domaćin zapravo su veoma obični. Štoviše, niskofrekventna gustoća sjaja, zvjezdana masa i masa supermasivne crne rupe niže su od onih srednje divovskih radio galaksija.

Jedno od objašnjenja jest da Alcyoneus sjedi u području svemira niže gustoće od prosjeka, što bi moglo omogućiti njegovo širenje ili pak da interakcija s kozmičkom mrežom igra ulogu u rastu objekta. Istraživači vjeruju da Alcyoneus još uvijek raste i širi se, te su potrebna daljnja istraživanja da odgonetnemo tajne ovog udaljenog galaksijskog diva.

Kosmos